O projektu

Vodeći se potrebom trenutka u Hrvatskoj gdje demografska slika degradira zadnjih nekoliko desetljeća jer se mladi i obrazovani u sve većem broju iseljavaju, što je i jedan od uzroka sve niže stope nataliteta, članovi Udruge „Inovativni projekti" došli su do ideje o projektu koji je predložen tijelima lokalne, područne i državne uprave putem natječaja za financijsku dodjelu udrugama. Odobrena su sredstva Odjela za kulturu Primorsko-goranske županije 2017., Ministarstva znanosti i obrazovanja 2017./2018. te Ministarstva kulture i Ureda županije PGŽ-a 2019. godine. 

Tim sredstvima odrađena su napuštena naselja Primorsko-goranske županije koja čine gotovo 30% svih naselja u Hrvatskoj. 

Porazna je činjenica da se od 1857. godine, otkako se provodi moderan popis stanovništva, nikada nije rađao tako mali broj djece kao što je to danas. Također je udio ruralnog stanovništva sa 70% 1961. padao na 60% 1971., zatim na oko 50% 1981. da bi 1991. godine prvi put bilo više urbanog stanovništva. Danas je ruralnog stanovništva oko 47%. 

Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine broj napuštenih odnosno nenaseljenih mjesta, u svijetu poznatih kao "ghost towns" ili "gradovi duhova", za Hrvatsku je iznosio 150 što je porast od 50% u odnosu na 2001. godinu.

U sklopu višegodišnjeg programa kroz nekoliko projekata članovi Udruge posjetili bi svih 150 "gradova duhova", fotografirali ih, odredili GPS koordinate, prikupili podatke o stanovnicima od prvog popisa stanovništva do posljednjeg te ih objedinili na ovoj internetskoj stranici.

Fotografije će biti snimljene u crno-bijeloj tehnici kao i panoramski snimak od 360° gdje bi se klikom miša moglo „ući" u pojedino naselje i promatrati ga iz svih kuteva.

Ciljevi projekta su podizanje svijesti o kulturnoj baštini ruralnih prostora te revitalizacija sela i njihove turističke ponude. 

Očekivani rezultati projekta su veća informiranost stanovnika Hrvatske, bolja promocija kulturne baštine ruralnih područja, novi turistički proizvod i senzibilizacija javnosti s problemima ruralnih sredina.

Kvantitativni podatci koji su predočeni u ovom radu prikupljeni su s internetske stranice Državnog zavoda za statistiku te se uglavnom radi o pokazateljima kontinuiteta i stupnja naseljenosti pojedinih „gradova duhova". Na navedenoj stranici dostupni su podatci od prvog popisa stanovništva 1857. do posljednjeg 2011. godine. 

Uz pretpostavku da se prostorni obuhvat pojedinih naselja mijenjao tijekom vremena (što je razvidno iz broja stanovnika tijekom popisa gdje je npr. broj stanovnika jednak nuli u dva uzastopna popisa, ali prije i poslije bilježi naseljenost u desecima što se objašnjava administrativnom pripajanju drugom naselju), ali i da je nejasno radi li se o de jure ili de facto boravištu, podatke moramo uzeti s određenom dozom rezerve. 

Ovdje je važno za istaknuti da se radi o uglavnom veoma malim naseljima s tek nekoliko do desetak stambenih objekata pa je lako moguće postotno veće odstupanje od stvarnog stanja. Navedeni se problem može otkloniti detaljnim proučavanjem svih napomena za sva pojedina naselja.

Dostupni su podatci s informacijama o administrativnom pripajanju drugom naselju gdje se osim tog podatka navodi još samo godina pripajanja, ali ne i broj stanovnika. 

Dok nam ovdje pokazatelj od nula stanovnika govori da se radi o pripajanju, ne možemo znati jesu li pojedinom naselju pripojena neka druga mjesta u razdoblju njegove naseljenosti. Iz prije navedenog možemo zaključiti da prikaz broja stanovnika tijekom različitih popisa stanovništva može i treba biti ilustrativnog karaktera dok će status„ grada duhova" nositi samo ono naselje koje je nenaseljeno prema posljednjem popisu iz 2011. godine, a nije administrativno pripojeno nekom drugom naselju odnosno njih 150. 

Također, važno je za napomenuti da postoje nenaseljena mjesta od druge polovice prošlog stoljeća pa sve do popisa 2001. godine no u popisu od 2011. ih ne nalazimo. Možemo zaključiti da su ta mjesta administrativno pripojena nekom drugom mjestu, ali i uzeti u obzir činjenicu da je „gradova duhova" u konačnici i više.

Što se tiče Primorsko-goranske županije, današnjih 45 „gradova duhova" dosegnula su svoj vrhunac naseljenosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te su zajedno imala 1.500 stanovnika. Od 50-ih godina 20. stoljeća bilježe znatan pad gubeći u prosjeku 21 stanovnika godišnje.

Nadalje, prema popisu iz 2011. godine postoji 45 naselja s 1-3 stanovnika u kojima živi ukupno 90 stanovnika, odnosno u prosjeku 2 stanovnika po naselju. Od toga 12 naselja je s 1 stanovnikom, 21 s dva stanovnika i 12 s tri stanovnika.

Postotni udio ruralnog stanovništva ubrzano opada pritom prateći trendove država u razvitku. Posljedično, opada i broj naseljenih mjesta premda se ovdje ne radi o gradovima nego o zaselcima koje ipak, u nedostatku drugog termina i poštujući onaj uvriježeni, nazivamo „gradovima duhova".

Od ukupno 150, njih 45 se nalazi na području Primorsko-goranske županije. Također, možemo uočiti da se većina napuštenih naselja na području županije nalazi na gospodarski slabije razvijenom području Gorskog kotara, odnosno njih 37 što čini 82%. 

Promatrajući sva napuštena naselja na razini Hrvatske, postotni udio onih iz Gorskog kotara iznosi 25%. 

Nesumnjivo je da su razlozi višestruki poput procesa litoralizacije i snažne migracije na relaciji selo – grad koji djeluju selektivno na mlado te mlađe zrelo stanovništvo time doprinoseći niskoj stopi nataliteta i senilizaciji stanovništva. 

O viziji revitalizacije sela treba razmišljati na više načina. Lokalne turističke zajednice bi mogle pronaći vlastiti interes u smislu obogaćivanja svoje ponude. Jedan od načina kojeg ovdje predlažemo je objedinjavanje podataka na internetskom portalu www.gradovi-duhova.info koji bi se stalno nadograđivao u cilju dostupnosti podataka, a time bi pridonijeli jačanju svijesti o problemima s kojima se susreću žitelji sličnih sredina. 

U konačnici s osvješćivanjem bi se mogla nametnuti neka nova rješenja i bolje shvaćanje ovog ozbiljnog problema.

U studenom 2019. godine rezultati rada s umjetničkim fotografijama prezentirani su putem monografije "Gradovi duhova Primorsko-goranske županije" koje smo predstavili na otvorenju izložbe fotografija u riječkoj galeriji Kortil.

S obzirom da su podatci Popisa stanovništva 2021. kompletirani krajem 2022., projektni tim u istom sastavu pristupio je njihovoj analizi te će nadopunjeni podatci uskoro biti javno objavljeni s novim fotografijama

Naš projekt podržao je i renomirani riječki umjetnik Damir Urban koji se uključio izradom glazbenog djela pod nazivom "Gradovi duhova", a koje služi kao glazbena podloga internetskoj stranici. 

Nadamo se da smo time zaokružili posjetiteljevo iskustvo istraživanja umjetničkih fotografija, povijesti i lokacija napuštenih naselja u Hrvatskoj.