O projektu

Razlozi pokretanja projekta

Vodeći se potrebom trenutka u Hrvatskoj gdje demografska slika degradira zadnjih nekoliko desetljeća jer se mladi i obrazovani u sve većem broju iseljavaju, što je i jedan od uzroka sve niže stope nataliteta, članovi Udruge „Inovativni projekti" došli su do ideje o projektu koji je predložen tijelima lokalne, područne i državne uprave putem natječaja za financijsku dodjelu udrugama. Odobrena su sredstva Odjela za kulturu Primorsko-goranske županije 2017., Ministarstva znanosti i obrazovanja 2017./2018. te Ministarstva kulture i Ureda županije PGŽ-a 2019. godine. 

Tim sredstvima odrađena su napuštena naselja Primorsko-goranske županije koja čine gotovo 30% svih naselja u Hrvatskoj. 

Porazna je činjenica da se od 1857. godine, otkako se provodi moderan popis stanovništva, nikada nije rađao tako mali broj djece kao što je to danas. Također je udio ruralnog stanovništva sa 70% 1961. padao na 60% 1971., zatim na oko 50% 1981. da bi 1991. godine prvi put bilo više urbanog stanovništva. Danas je ruralnog stanovništva oko 47%. 

Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine broj napuštenih odnosno nenaseljenih mjesta, u svijetu poznatih kao "ghost towns" ili "gradovi duhova", za Hrvatsku je iznosio 150 što je porast od 50% u odnosu na 2001. godinu.

Rasprostranjenost „gradova duhova“ prema županijama RH
Izvor: arhiva INO-PRO

U sklopu višegodišnjeg programa kroz nekoliko projekata članovi Udruge posjetili bi svih 150 "gradova duhova", fotografirali ih, odredili GPS koordinate, prikupili podatke o stanovnicima od prvog popisa stanovništva do posljednjeg te ih objedinili na ovoj internetskoj stranici.

Fotografije će biti snimljene u crno-bijeloj tehnici kao i panoramski snimak od 360° gdje bi se klikom miša moglo „ući" u pojedino naselje i promatrati ga iz svih kuteva.

Ciljevi projekta su podizanje svijesti o kulturnoj baštini ruralnih prostora te revitalizacija sela i njihove turističke ponude. 

Očekivani rezultati projekta su veća informiranost stanovnika Hrvatske, bolja promocija kulturne baštine ruralnih područja, novi turistički proizvod i senzibilizacija javnosti s problemima ruralnih sredina.

Izvori podataka i metode prikupljanja

Kvantitativni podatci koji su predočeni u ovom radu prikupljeni su s internetske stranice Državnog zavoda za statistiku te se uglavnom radi o pokazateljima kontinuiteta i stupnja naseljenosti pojedinih „gradova duhova". Na navedenoj stranici dostupni su podatci od prvog popisa stanovništva 1857. do posljednjeg 2011. godine. 

Uz pretpostavku da se prostorni obuhvat pojedinih naselja mijenjao tijekom vremena (što je razvidno iz broja stanovnika tijekom popisa gdje je npr. broj stanovnika jednak nuli u dva uzastopna popisa, ali prije i poslije bilježi naseljenost u desecima što se objašnjava administrativnom pripajanju drugom naselju), ali i da je nejasno radi li se o de jure ili de facto boravištu, podatke moramo uzeti s određenom dozom rezerve. 

Ovdje je važno za istaknuti da se radi o uglavnom veoma malim naseljima s tek nekoliko do desetak stambenih objekata pa je lako moguće postotno veće odstupanje od stvarnog stanja. Navedeni se problem može otkloniti detaljnim proučavanjem svih napomena za sva pojedina naselja.

Dostupni su podatci s informacijama o administrativnom pripajanju drugom naselju gdje se osim tog podatka navodi još samo godina pripajanja, ali ne i broj stanovnika. 

Dok nam ovdje pokazatelj od nula stanovnika govori da se radi o pripajanju, ne možemo znati jesu li pojedinom naselju pripojena neka druga mjesta u razdoblju njegove naseljenosti. Iz prije navedenog možemo zaključiti da prikaz broja stanovnika tijekom različitih popisa stanovništva može i treba biti ilustrativnog karaktera dok će status„ grada duhova" nositi samo ono naselje koje je nenaseljeno prema posljednjem popisu iz 2011. godine, a nije administrativno pripojeno nekom drugom naselju odnosno njih 150. 

Također, važno je za napomenuti da postoje nenaseljena mjesta od druge polovice prošlog stoljeća pa sve do popisa 2001. godine no u popisu od 2011. ih ne nalazimo. Možemo zaključiti da su ta mjesta administrativno pripojena nekom drugom mjestu, ali i uzeti u obzir činjenicu da je „gradova duhova" u konačnici i više.

Stanje u Primorsko-goranskoj županiji

Što se tiče Primorsko-goranske županije, današnjih 45 „gradova duhova" dosegnula su svoj vrhunac naseljenosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te su zajedno imala 1.500 stanovnika. Od 50-ih godina 20. stoljeća bilježe znatan pad gubeći u prosjeku 21 stanovnika godišnje.

Kretanje broja stanovnika u 45 napuštenih naselja PGŽ-a 1857.-2011.
Izvor: Državni zavod za statistiku

Nadalje, prema popisu iz 2011. godine postoji 45 naselja s 1-3 stanovnika u kojima živi ukupno 90 stanovnika, odnosno u prosjeku 2 stanovnika po naselju. Od toga 12 naselja je s 1 stanovnikom, 21 s dva stanovnika i 12 s tri stanovnika.

Naselja u Primorsko-goranskoj županiji koja imaju od 1-3 stanovnika 2011.
Izvor: Državni zavod za statistiku

Dio 12 naselja s jednim stanovnikom će vjerojatno prijeći u „gradove duhova" prilikom sljedećeg popisa stanovništva 2021. godine. Od ukupnih 90 stanovnika njih 60 je starije od 60 godina odnosno 67%. Ponderirana aritmetička sredina uzorka od 74 godine dobivena je na način da se uzimala srednja veličina dobne skupine po formuli X̅ = (X1 + X4) / 2, gdje je X̅ srednja vrijednost, X1 početna dob i X4 završna dob u vremenskom intervalu.

Preostalih 30 stanovnika mlađih od 60 godina je većinom u starosnom rasponu od 45-55 godina te se ovdje vjerojatno radi o djeci koja žive s jednim ili oba roditelja koja i ne moraju ostati u tom naselju nakon njihove smrti. Zbog svega navedenog 2021. godine možemo očekivati oko 60-ak „gradova duhova".

Zaključak

Postotni udio ruralnog stanovništva ubrzano opada pritom prateći trendove država u razvitku. Posljedično, opada i broj naseljenih mjesta premda se ovdje ne radi o gradovima nego o zaselcima koje ipak, u nedostatku drugog termina i poštujući onaj uvriježeni, nazivamo „gradovima duhova".

Od ukupno 150, njih 45 se nalazi na području Primorsko-goranske županije. Također, možemo uočiti da se većina napuštenih naselja na području županije nalazi na gospodarski slabije razvijenom području Gorskog kotara, odnosno njih 37 što čini 82%. 

Promatrajući sva napuštena naselja na razini Hrvatske, postotni udio onih iz Gorskog kotara iznosi 25%. 

Nesumljivo je da su razlozi višestruki poput procesa litoralizacije i snažne migracije na relaciji selo – grad koji djeluju selektivno na mlado te mlađe zrelo stanovništvo time doprinoseći niskoj stopi nataliteta i senilizaciji stanovništva. 

O viziji revitalizacije sela treba razmišljati na više načina. Lokalne turističke zajednice bi mogle pronaći vlastiti interes u smislu obogaćivanja svoje ponude. Jedan od načina kojeg ovdje predlažemo je objedinjavanje podataka na internetskom portalu www.gradovi-duhova.info koji bi se stalno nadograđivao u cilju dostupnosti podataka, a time bi pridonijeli jačanju svijesti o problemima s kojima se susreću žitelji sličnih sredina. 

U konačnici s osvješćivanjem bi se mogla nametnuti neka nova rješenja i bolje shvaćanje ovog ozbiljnog problema.

Terenski tim

PROJEKTA "GRADOVI DUHOVA"
Zvonko Bumber, prof. geografije
voditelj projekta
Zdenko Vukelić, prof. povijesti umjetnosti
fotograf
Hrvoje Musinov, prof. povijesti
voditelj radionica u Srednjoj školi Delnice

Budućnost projekta i partnerstvo

Udruga „Inovativni projekti“ s partnerima prijavit će nastavak projekta za Istarsku županiju na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ukoliko bude odobren provodit će se tijekom 2020. godine. 

U tu svrhu uspostavljena je suradnja s Osnovnom školom Veruda iz Pule imajući u vidu uspješnu suradnju sa Srednjom školom Delnice 2017./2018. godine.

U studenom 2019. godine rezultati rada s umjetničkim fotografijama bit će prezentirani putem monografije koju ćemo predstaviti na otvorenju izložbe fotografija u riječkoj galeriji Kortil.

Također, projekt je podržao i renomirani riječki umjetnik Damir Urban koji se uključio izradom glazbenog djela pod nazivom "Gradovi duhova", a koje služi kao glazbena podloga internetskoj stranici. Nadamo se da smo time zaokružili posjetiteljevo iskustvo istraživanja umjetničkih fotografija, povijesti i lokacija napuštenih naselja u Hrvatskoj.

Partneri na projektu

Gradovi duhovA
Primorsko-goranska županija
Srednja škola Delnice

 © INO PRO - Udruga Inovativni projekti. Sva prava pridržana.

error: Content is protected !!

Za potpuno iskustvo istraživanja napuštenih naselja posjetite stranicu putem računala i uživajte u skladbi "Gradovi duhova" Damira Urbana